Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini su pojasnili da je predmet formiran u vezi s poslovanjem Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica u 2022. godini. Naveli su da se poduzimaju mjere i radnje u cilju vršenja provjera dostavljenih informacija i prijave, a u vezi s postojanjem osnova sumnje u izvršenje krivičnog djela utaja poreza i doprinosa – iz člana 264. Krivičnog zakonika Republike Srpske.
“Shodno tome, postoji zahtjev postupajućeg tužioca za prikupljanje dokumentacije, kao i preduzimanje mjera i radnji od strane ovlaštenih službenih lica, u cilju provjere navoda i prikupljanja dokaza”, naveli su iz ovog tužilaštva u odgovoru na upit ATV-a.
U pojašnjenju su naveli da će nakon prikupljanja sve relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac biti u prilici da donese konačnu tužilačku odluku.
Kako posluje Memorijalni centar Potočari
Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2000. godine osnovan je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.
Memorijalni centar je mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine i posvećen je očuvanju historije i suočavanju sa silama neznanja i mržnje koje uzrokuju genocid.
Država Bosna i Hercegovina upravlja Memorijalnim centrom putem Upravnog odbora Memorijalnog centra, a Upravni odbor je odgovoran Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Upravni odbor se sastoji od sedam članova koji su imenovani na mandatni period od četiri godine.
Prema Zakonu, Memorijalni centar je institucija koja se finansira iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine i ima status budžetskog korisnika BiH. To znači da se finansira iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH, da ima vlastiti budžet te da može primati domaće i međunarodne donacije.
Zakon također propisuje da sredstva iz državnog budžeta ne mogu biti manja od iznosa potrebnog za redovno funkcionisanje Centra, dok se donacije uplaćuju na poseban račun kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Direktor Memorijalnog centra u Srebrenici Emir Suljagić ranije je detaljno pojasnio kako posluje ova ustanova i naglasio da teoretski nije moguće da utaji porez s obzirom da posluje preko državnog trezora Bosne i Hercegovine.
“Jedini osnov za arbitrarno saslušanje je zakonit i transparentan profesionalni angažman u MCS. I to je poruka: ako imate veze sa MCS, imaćete problem sa policijom. Kada si Bošnjak u Srebrenici, to je dokaz da si građanin drugog reda”, napisao je ranije Suljagić.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica su u trenutku kada je 28 saradnika zaprimilo pozive za saslušanje saopćili kako je ovaj čin uslijedio samo dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida.
“Obim, način provođenja i trenutak ove akcije ukazuju na ozbiljan oblik institucionalnog pritiska i zastrašivanja. Posebno zabrinjava činjenica da se ova policijska akcija provodi neposredno nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida. Takav slijed događaja opravdano izaziva ozbiljnu zabrinutost da se represivni mehanizmi koriste protiv institucije i pojedinaca koji dokumentuju negiranje genocida, štite istinu zasnovanu na pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova i zagovaraju ljudska prava”, naveli su u reakciji iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Da li Tužilaštvo u Bijeljini može istraživati Memorijalni centar u Potočarima
Jasno je da status budžetskog korisnika ne daje imunitet od krivičnog gonjenja, ali nedavne aktivnosti entitetskih istražnih organa u Srebrenici nisu izazvale samo oštre političke reakcije, već su otvorile i pravnu dilemu.
U javnosti se, naime, otvoreno postavlja pitanje da li Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini uopšte ima osnov da istražuje Memorijalni centar u Potočarima.
Advokat Asim Crnalić pojasnio je za Klix.ba da je za područje Srebrenice u pravilu nadležno Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini. Crnalić je također pojasnio da zakonski okvir ostavlja prostor za ovakve poteze tužilaštva, ali ih poziva na oprez prilikom donošenja preuranjenih zaključaka.
“Uvijek tužilaštvo može voditi istragu ako posumnja da postoji dokaz da je počinjeno krivično djelo. To su predistražne radnje i preuranjeno je pretpostavljati šta će oni učiniti”, objašnjava Crnalić.
Osvrćući se na dileme u javnosti o tome da li entitetsko pravosuđe može istraživati ovu instituciju, Crnalić podsjeća na specifičan status i lokaciju Centra. Iako je riječ o instituciji koja je osnovana zakonom, odnosno Odlukom visokog predstavnika koja predstavlja njen osnivački akt, ona fizički djeluje na tom specifičnom području. Zbog toga on ističe da se, u ovom slučaju, uspostavlja teritorijalna nadležnost Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.
Ipak, uz pravno tumačenje, Crnalić je upozorio i na širi društveni kontekst i način na koji se ovakvi procesi vode.
“Državna tijela trebaju pokazati veću osjetljivost, govorim u općenitom smislu. Memorijalni centar nije obična institucija. Kad tužilaštvo odluči da istražuje da li se dogodila utaja poreza u Memorijalnom centru, onda treba voditi računa da se radi o izuzetno osjetljivom pitanju i treba izbjegavati postupke koji izazivaju sumnje u motive te istrage”, zaključio je Crnalić.
(politika.ba)