Šta američka pomorska blokada Irana znači za globalni protok nafte, može li tržište bez 1,8 miliona barela dnevno

SAD su 14. aprila 2026. počele blokirati pomorski saobraćaj u i iz iranskih luka, čime se s tržišta uklanja oko dva miliona barela iranske nafte dnevno i dodatno zateže globalna ponuda energenata.

Nakon što su mirovni pregovori između američkih i iranskih pregovarača tokom vikenda u Islamabadu završili bez dogovora, predsjednik Donald Trump je poručio da će američka mornarica “početi proces blokiranja svih brodova koji pokušavaju ući ili izaći iz moreuza Hormuz”.

Američka Centralna komanda saopćila je da će neovlašteni brodovi koji ulaze ili napuštaju blokirano područje biti izloženi “presretanju, preusmjeravanju i zaplijeni”, uz napomenu da snage SAD neće ometati slobodu plovidbe brodova koji kroz Hormuški moreuz prolaze do i iz neiranskih luka.

Iranska Revolucionarna garda odgovorila je upozorenjem da će vojni brodovi koji se približe moreuzu biti smatrani kršenjem primirja i da će s njima biti oštro i odlučno obračunato.

Blokada iranskog izvoza nafte značila bi prekid značajnog izvora snabdijevanja svjetskog tržišta, budući da je Iran u martu izvozio 1,84 miliona barela sirove nafte dnevno, a u aprilu, do sada 1,71 milion barela dnevno, u poređenju s prosjekom od 1,68 miliona barela u 2025. godini, prema podacima kompanije Kpler.

Istovremeno, nagli rast iranske proizvodnje prije početka rata 28. februara doveo je do gotovo rekordnih količina iranske nafte ukrcane na brodove. Početkom mjeseca na tankerima je bilo više od 180 miliona barela u tranzitu ili plutajućem skladištu, od čega se oko 100 miliona barela nalazilo u vodama kod Malezije, Indonezije i Kine.

Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, koji je od početka rata teško ograničen iranskom blokadom, ostao je uglavnom zaustavljen uprkos dvosedmičnom primirju između Washingtona i Teherana objavljenom 7. aprila.

U utorak je kineski tanker s teretom metanola ukrcanim u Hamrijahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prošao kroz moreuz u onome što se čini prvim prolaskom tankera otkako je počela američka blokada, a još dva broda su također prešla.

U nedjelju, prije početka blokade, dva tankera pod pakistanskom zastavom, Shalamar i Khairpur, ušla su u Zaljev radi ukrcaja tereta iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta, dok je treći brod, vrlo veliki tanker za sirovu naftu (VLCC) Mombasa B pod liberijskom zastavom, također prošao moreuz i balastirao u Zaljevu. VLCC Agios Fanourios I pod malteškom zastavom, koji je u nedjelju pokušao proći kroz moreuz kako bi ukrcao iračku naftu namijenjenu Vijetnamu, okrenuo se i usidrio u blizini Omanskog zaljeva.

Prema podacima Kplera, u Zaljevu se 7. aprila nalazilo oko 187 natovarenih tankera koji su prevozili 172 miliona barela sirove nafte i prerađenih derivata. Prije rata većina iranskog izvoza nafte isporučivana je Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, a prošlog mjeseca SAD su objavile izuzeće od sankcija koje je omogućilo i drugim kupcima, uključujući Indiju, da uvoze iransku naftu.

Indija je ove sedmice trebala primiti svoju prvu isporuku sirove nafte iz Irana nakon sedam godina, prema podacima praćenja brodova kompanija LSEG i Kpler.

Prije izbijanja sukoba, oko 20 posto globalnog izvoza nafte i prirodnog gasa prolazilo je kroz Hormuški moreuz, pri čemu je većina tereta bila namijenjena Aziji, najvećem uvoznom regionu.

(politika.ba)