Pozitivan prirodni priraštaj bio je u četiri općine: Ilijašu (+0,39 posto), Ilidži (+0,21 posto), Vogošći (+0,12 posto) i Hadžićima (+0,10 posto). Ove prigradske općine su među 14 općina i gradova u Bosni i Hercegovini koje su 2025. godine imale pozitivan prirodni priraštaj.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
S druge strane, negativan prirodni priraštaj bio je u Trnovu (-0,76 posto), Centru (-0,43 posto), Starom Gradu (-0,40 posto), Novom Sarajevu (-0,36 posto) i Novom Gradu (-0,10 posto).
Najveće povećanje u apsolutnom broju
Najveći prirodni priraštaj u Bosni i Hercegovini u apsolutnim brojevima imala je Ilidža (+151). Načelnik ove općine Nermin Muzur (NiP) izjavio je za Klix.ba da je to razlog za zadovoljstvo, ali i velika odgovornost u trenutku kada većina lokalnih zajednica ima negativan prirodni priraštaj.
“To je pokazatelj da mlade porodice na Ilidži vide mjesto za život, odrastanje djece i sigurnu budućnost. Naš zadatak je nastaviti ulagati u vrtiće, škole, dječija igrališta, sport, kulturu i kvalitet života kako bismo opravdali njihovo povjerenje”, rekao je Muzur.
Stambeno pitanje i kulturološki faktor
O uzrocima ovakvih demografskih kretanja za Klix.ba govorio je Mustafa Vlahovljak, predsjednik Udruženja “Porodice tri plus”, koje se bori za institucionalno rješavanje demografskih problema i sistemsku podršku višečlanim porodicama. On se posebno osvrnuo na razlike između gradskih i prigradskih općina.
“Kako nam je i struka kazala, postoji mikrokretanje mladih, prvenstveno zbog rješavanja stambenog pitanja, prema općinama kao što je Vogošća. Primjera radi, Ilidža do prije tri godine nije imala pozitivan prirodni priraštaj. Statistika je potvrdila pretpostavku da pozitivan prirodni priraštaj postoji u ruralnijim dijelovima Kantona, što je blago izraženo i u ostatku Evrope”, izjavio je Vlahovljak.
Na pitanje je li pozitivan priraštaj u ove četiri općine posljedica njihovog ekonomskog razvoja, Vlahovljak je odgovorio da nije stručan za to područje, ali je naglasio kulturološki faktor.
“Ne treba zaboraviti da su ljudi u ruralnijim područjima kulturološki skloniji formiranju višečlanih porodica. Četiri općine s pozitivnim prirodnim priraštajem imaju ruralne dijelove. Statistika pokazuje da što si bliže centru, Sebilju, zeničkoj Jaliji, mostu u Bihaću ili Starom mostu u Mostaru, sve je manje djece”, ukazao je Vlahovljak.
Naveo je da navedene migracije mladih nisu garancija dugoročno pozitivnog trenda jer se usporava dinamika rješavanja stambenog pitanja.
“Primjer za to je Novi Grad Sarajevo koji je prije imao pozitivan prirodni priraštaj, a sada ima negativan prirodni priraštaj. U Centru i Starom Gradu je vrlo loša situacija po tom pitanju”, dodaje Vlahovljak.
Porodične politike
Smatra da pozitivna prirodna kretanja stanovništva u četiri općine, koje zajedno imaju više od 100.000 stanovnika, ne mogu znatnije popraviti ukupnu sliku u Kantonu s više od 400.000 stanovnika. Ipak, kako je ocijenio, porodične politike donesene u posljednjih nekoliko godina počinju davati određene rezultate.
“To potvrđuju podaci o prirodnom priraštaju iz pojedinih mjeseci prošle godine, kada je KS imao pozitivan prirodni priraštaj. To je nešto što prethodnih godina nije bio slučaj, ali je i dalje nedovoljno. Porodičnim i stambenim politikama se može podstaći na zasnivanje porodice”, zaključio je Vlahovljak.
Podaci navode na zaključak da rješavanje stambenog pitanja i kulturološke specifičnosti lokalnih sredina ostaju značajni faktori koji oblikuju demografsku sliku KS.
(politika.ba)