Salkić: Genocid se ne smije zaboraviti, niti prešutjeti

U čitaonici Biblioteke "Behram-beg" u Tuzli večeras je održan razgovor sa Ramizom Salkićem o genocidu i ratnim zločinima počinjenim u bosanskom Podrinju, uz poruke o važnosti istine, pravde i kulture sjećanja.

Ramir Salkić - Avaz

Događaj je organizovan u okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, a prisustvovali su brojni građani, predstavnici institucija i vjerske zajednice.

Razgovor je moderirao Sead Husić, dok je u ime organizatora uvodno govorio direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, dr. Šefko Sulejmanović, ističući važnost kontinuiranog svjedočenja o zločinima i njihovim posljedicama.

Otpor šutnji

– Magistar Ramiz Salkić je, bez sumnje, jedan od najautentičnijih i najkredibilnijih glasova koji može govoriti o ratnim zločinima, posebno o onome što se desilo u Srebrenici i okolini tokom devedesetih. Kroz knjige koje je objavio, ali i kroz svoj javni angažman, Salkić godinama gradi prostor otpora šutnji – naglasio je Sulejmanović.

Podsjetio je na knjigu Genocidna namjera – Bratunac 1992., u kojoj autor, osim svjedočenja o zločinima u mjestima poput Hranča, poziva i druge da pišu svoje priče – jer samo tako, istakao je, taj napor dobija puni smisao.

U svom obraćanju, Salkić je govorio o važnosti poštivanja presuda međunarodnih i domaćih sudova, ali i o potrebi da se javnost iznova podsjeća na činjenice.

– Naša je obaveza da ne šutimo, da iznova ukazujemo na istinu i da tragamo za novim činjenicama. Samo obilježavanje godišnjica genocida nije dovoljno – upozorio je Salkić, naglasivši da negiranje i veličanje zločinaca ne bi bilo moguće da su rezultati genocida uklonjeni.

Posebno se osvrnuo na prisustvo negatora u javnom prostoru:

– Nije rješenje da ih ignorišemo. Ako ih prestanemo pominjati, oni neće nestati. Nastaviće djelovati u pozadini, uticati na svijest ljudi. Naša dužnost je da ih imenujemo, razotkrivamo i pružamo otpor – poručio je.

Govoreći o ličnom iskustvu iz perioda agresije, Salkić je kazao da nije lako govoriti o vlastitoj patnji, ali da je važno.

– Ne želim pričati o sebi radi sebe. Govorim o tome jer mnogi šute. Nose teret u sebi, zatvoreni u svoju bol. Pozivam ih da govore, da pišu, da se oslobode. Ako šutimo, postajemo ranjivi, kao što smo bili ranjivi nakon Drugog svjetskog rata kada se šutjelo o zločinima nad Bošnjacima – rekao je, navodeći da je upravo šutnja ostavila buduće generacije bez znanja i opomene.

Borba protiv zaborava

Događaj je zaključen porukom da borba protiv zaborava mora biti svakodnevna i sistemska, a istina temelj izgradnje pravednog društva. Prisutni su izrazili zahvalnost na snažnim i potresnim porukama, naglašavajući da ovakvi razgovori doprinose kolektivnom pamćenju i otporu negiranju genocida.

Program obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici u Tuzli nastavlja se narednih dana nizom edukativnih, umjetničkih i memorijalnih sadržaja.