Prema nacrtu sporazuma, koji još nije finalizovan te i dalje može propasti, obje strane bi potpisale memorandum o razumijevanju koji bi važio 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.
Tokom tog perioda, Hormuški moreuz bio bi otvoren bez naplate prolaza, a Iran bi uklonio mine koje je postavio kako bi se omogućio nesmetan prolazak brodova. Zauzvrat, SAD bi ukinule blokadu iranskih luka i odobrile određena izuzeća od sankcija kako bi Iran mogao slobodno izvoziti naftu.
Iran je tražio trenutno odmrzavanje sredstava i trajno ukidanje sankcija, ali je američka strana poručila da će to biti moguće tek nakon opipljivih ustupaka Teherana.
Nacrt memoranduma uključuje i obavezu Irana da nikada neće razvijati nuklearno oružje, kao i spremnost da pregovara o obustavi obogaćivanja uranija i uklanjanju zaliha visoko obogaćenog uranija.
Axios navodi da je Iran preko posrednika već dao usmene garancije o obimu ustupaka koje je spreman napraviti kada je riječ o obustavi obogaćivanja uranija i odricanju od nuklearnog materijala.
SAD bi tokom 60-dnevnog perioda pristale pregovarati o ukidanju sankcija i odmrzavanju iranskih sredstava, ali bi te mjere bile provedene tek nakon konačnog sporazuma i potvrde da se dogovor zaista poštuje.
Američke vojne snage koje su posljednjih mjeseci raspoređene u regionu ostale bi na svojim pozicijama tokom trajanja sporazuma i bile bi povučene samo ako bi bio postignut konačni dogovor.
Jedna od ključnih tačaka nacrta odnosi se i na završetak rata između Izraela i Hezbolaha u Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom telefonskog razgovora s Trumpom u subotu izrazio je zabrinutost zbog tog dijela sporazuma, ali i zbog drugih elemenata dogovora, rekao je izraelski zvaničnik.
Osim s Netanyahuom, Trump je razgovarao i s liderima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Egipta, Turske i Pakistana. Upravo Pakistan je odigrao ključnu posredničku ulogu između Amerike i Irana.
(politika.ba)