Prema podacima Državne agencije za statistiku, inflacija u BiH dosegla je najviši nivo u posljednjih 13 mjeseci. Najviše pogađa penzionere i roditelje višečlanih porodica, koji već godinama balansiraju kućne budžete.
“Naravno da jeste izazov i sigurno je da sve naše članove društva, naše stanovnike, pogađa ovo poskupljenje. Sasvim je logično da poskupljenja najteže doživljavaju najranjiviji. Porodice s više djece, pogotovo kad su mali, itekako su pogođene”, kaže Mustafa Vlahovljak iz Udruženja Porodice tri plus.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u augustu iznosila je tačno 3.541,80 KM. Najviše se troši na prehranu – više od 40%, dok stanovanje i komunalne usluge učestvuju s više od 13% u ukupnim troškovima.
Iznos korpe raste iz mjeseca u mjesec za dodatnih 200 do 300 KM. Sindikati u BiH, ali i evropski, zagovaraju da minimalna plata bude jednaka polovini potrošačke korpe.
“Svjedočite svaki dan, ako odete u prodavnicu ili na pijacu, da ljudi kupuju bukvalno po komad, što je prije bilo nezamislivo. Prije je bilo sramota otići na pijacu i ne kupiti kilogram nečega. Nažalost, ljudi su primorani da sada kupuju po jedan paradajz, jednu krastavicu ili krompir”, kaže Lejla Čaušević-Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Roditelji školaraca posebno su pogođeni. Sa početkom školske godine troškovi opremanja djece dodatno opterećuju kućni budžet.
“Jedna mama nam je rekla da ima dvoje djece u osnovnoj i dvoje u srednjoj školi. Dvije skromne plate joj nisu bile dovoljne da opremi djecu, uz sezonsku promjenu garderobe”, dodaje Vlahovljak.
Udruženje Porodice tri plus navodi kako su u četiri kantona FBiH uvedene subvencije i naknade koje pomažu porodicama, ali teško prate tempo poskupljenja.
Ogrevno drvo poskupjelo je za oko 10%, dok je cijena peleta porasla od 20 do 25%.
“Najgore je što cijene ne prestaju rasti”, kaže Muhamed Helać, menadžer kompanije za prodaju ogreva.
Ekonomisti upozoravaju da je glavni krivac – domaća politika.
“Najveći doprinos rastu cijena dale su vlasti, svojim odlukama o poskupljenju energenata, proizvoda i usluga javnih preduzeća. Da se angažuju – kroz robne rezerve, ograničenje cijena ili sankcionisanje ekstra profita – mogli bi ublažiti pritisak na građane i privredu”, smatra ekonomista Igor Gavran.
Dok građani čekaju mjere vlasti, računi za struju već su uvećani. U Federaciji BiH Elektroprivreda BiH poskupjela je struju početkom mjeseca, dok je u Republici Srpskoj rast cijena krenuo od januara. Od naredne godine, moguće je novo povećanje i do 20%, prenosi N1.