Admir Lisica, povjesničar i geopolitički analitičar, govorio je o aktualnoj situaciji vezanoj za Južnu plinsku interkonekciju. Bilo je riječi o potezu izraelskog poduzetnika Amira Gross Kabirija te reakcijama na njegove istupe. Također, Lisica je komentirao ruske pokušaje ukidanja Ureda OHR-a u Bosni i Hercegovini, te ukazao na potencijalnu opasnost koja prijeti Bosni i Hercegovini formiranjem kampa mađarskih specijalaca u blizini Banje Luke.
Razgovarao: MARIO ILIČIĆ
Iz Abraham Grupe u vlasništvu izraelskog biznismena Amira Gross Kabirija, objavili su da je ova kompanija u Washingtonu potpisala Memorandum o razumijevanju sa predsjednikom grčke energetske kompanije Antlantic-Sea LNG Trade Alexandrosom Exarchozom o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG) na razdoblje od 20 godina. No, čini se kako je Kabiri ipak iskoristio priliku da ispolitizira sve i uzburka javnost u Bosni i Hercegovini, s obzirom na reakcije državne i federalne vlasti u BiH. Kako ocjenjujete ovaj potez izraelskog biznismena s obziroma na trenutne geopolitičke prilike u svijetu?
– Izrael ima svoje ciljeve na Zapadnom Balkanu, a Bosni i Hercegovina je shodno unutrašnjim neslaganjima i konstelacijom odnosa između Bošnjaka, Srba i Hrvata, izuzetno pogodno tlo za širenje izraelskih interesa. Izrael sukobljava svoje interese na Zapadnom Balkanu sa interesima Turske i u jednom trenutku će se ti interesi sudariti. Tako da Kabiri, koji je eksponent i promotor izraelske vanjske politike na ovim prostorima, neki nezvanični megafon, nastoji da prikupi određene poene i da u fokusu budu i on i svi njegovi potezi.
Tako da, jednostavno, evo i u ovom trenutku, kada pokušava pogrešno interpretirati cijelokupnu situaciju vezanu za Južnu interkonekciju, nastoji biti u fokusu i provocira, mogu reći, odgovor sa druge strane, kako bi onda, nakon toga, mogao da istakne neku određenu poveznicu sa ugrožavanjem njega i njegovih interesa ili da jednostavno Bošnjacima „prikači“ neki takozvani antisemitizam, što je jedna lažna teza. Jer znamo da u Drugom svjetskom ratu, kada su njegovi današnji glavni partneri u ovom dijelu Hercegovine bili na strani Nezavisne Države Hrvatske, tada su Bošnjaci čuvali Jevreje.
Kabirijev istup odmah je iskoristio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, šaljući čestitke „prijateljima“. Kakva je Dodikova pozicija u novonastaloj situaciji oko Južne plinske interkonekcije, s obzirom da su glavni projekti ipak vezani za dio Bosne i Hercegovine pod ingerencijom federalnih vlasti?
– Milorad Dordik prati situaciju, moguće je da su određene stvari urađene u dosluhu, tako da ne čudi što se on odmah miješa i nastoji dati određenu podršku partneru kojeg želi da pridobije. Znamo da je ekskluzivitet u odnosima sa Izraelom u BiH ima hrvatska strana i sada Dodik želi da dobije određeni primat i da se približi Kabiriju i njegovim partnerima. Naravno, u prethodnom periodu Dodik je uložio puno toga da pridobije pažnju Tel Aviva, bio je prisutan na bitnim mjestima, trudio se da bude blizu donosioca odluka u Izraelu i jasno je kako želi da iz svoje pozicije koju trenutno obnaša, a to je jedino predsjednik SNSD-a, želi biti također u fokusu javnosti i koristi samo plodno tlo u ovom trenutku gdje želi istaći jednu podršku izraelskoj strani. Želi se tako pokušati dodvoriti američkoj strani, a u isto vrijeme brani ruske interese i podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Kad smo kod Dodika, vlast u bh. entitetu Republika Srpska potpisala je ugovor sa američkom lobističkom kompanijom, s kojom je već ranije surađivala, vrijedan oko tri miliona KM. Prema informacijama dostupnim u američkom registru FARA – u kojem su navedeni svi ugovori koji se tiču lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama – zadaci “McGinnis Lochridgea” će biti davanje savjeta iz oblasti “prava i obaveza Republike Srpske i BiH prema Dejtonskom sporazumu”, kao i odnosa s međunarodnim organizacijama poput UN-a, OSCE-a, EU-a i Vijeća Europe. Postoji li mogućnost manipulacija i radnji koje bi ugrozile status države Bosne i Hercegovine kroz ovakve vidove djelovanja entitetskih vlasti?
– Naravno, vi ste to dobro detektirali, Dodik nastoji da diskreditira i minimizira Bosnu i Hercegovinu i sve što ima bosansko-hercegovački prefiks, tako da i lobiranja koja često koštaju puno novca, imaju za cilj ne možda jačanje pozicije entiteta RS koliko imaju za cilj slabljenje države Bosne i Hercegovine. Dodik gura lažni narativ o nekakoj islamizaciji ovog dijela Evrope, radikaloj islamizaciji i slično.
Dodik nastoji sve iskoristiti, a sada je ovdje problem u nekoj bošnjačkoj ili bosansko-hercegovačkoj strani, strani svih patriota, bilo da su oni Srbi ili Hrvati koji vole Bosnu i Hercegovinu. Tu je problem što oni ne znaju iskoristiti mane Milorada Dodika. Primjera radi, ono što Dodik radi u ovom trenutku je germanofobija, treba istaći da je Dodik jedan germanofob, kao i krug ljudi oko njega, koji u Njemačkoj i Austriji vidi neprijatelje, a to je potencijalna opasnost sigurnosna za Evropsku uniju, jer ako uzmemo obzir da u Austriji i Njemačkoj živi više od pola miliona Srba, ukoliko bi se oni vodili politikom Milorada Dodika to bi bio jedan sigurnosni problem u zemljama sa njemačkim govornim područjim i to je jedna realnost. To nije ništa inscenirano i o tome treba govoriti, tako da nama treba da bude cilj očuvanje Bosne i Hercegovine, a očuvanju Bosne i Hercegovine se može postići jasnim detektiranjem problema, a problem je, kažem, ta Dodikova germanofobija i naravno način na koji on lobira mu se ne može osporiti. Sve je sada do bosansko-hercegovačke strane koja treba biti mudrija i iskoristiti mane Milorada Dodika, kojih je puno.
Vijeće sigurnosti UN-a održalo je zatvorene konsultacije posvećene političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Prema izvješajima iz New Yorka, sve članice Vijeća – izuzev Rusije – izrazile su jasnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i očuvanju Daytonski mirovni sporazum. Prema izvorima iz UN-a, razgovori su bili usmjereni na dvije ključne teme: prijetnje secesijom, koje se tumače kao podrivanje mirovnog sporazuma, te problem islamofobije. Kako komentirate potez ruske strane i očekujete li skoro zatvaranje Ureda OHR-a kako to zagovaraju iz ruske delegacije?
– Država Bosne i Hercegovina, tačnije prodržavna politika unutar Bosne i Hercegovine mora raditi na tome da ojača svoju poziciju, do te mjere da će OHR nekada biti suvišan, ali sve dok se to ne desi, bitno je da je OHR prisutan unutar Bosne i Hercegovine i da jasno odbacimo sve moguće pretenzije koje imaju oni koji slušaju Rusiju, a oni koji slušaju Rusiju nastoje na sve načine pokušati da obesmisle postojanje OHR-a. Da se srpska strana ponašala kooperativnije unutar Bosne i Hercegovine u prethodih 30 godina, sigurno da nam ne bi ni trebala, mogu reći, pomoć OHR-a ili njegova uloga, a pošto su oni u stvari bili ti kočničari, OHR je još uvijek tu i bit će svakako tu.
Rusija pokušava dobiti, naravno, dodatne poene, pokušava dobiti saveznike na putu do ostvarenja određenih svojih vanjskopolitičkih ciljeva. Njima je vanjskopolitički cilj jasan, da imaju tu srpsku stranu unutar Bosne i Hercegovine jaku i poslušnu, ali s druge strane i naša bosanskohercegovačka strana treba otvoriti određeni dijalog sa svim akterima, pa tako i sa ruskom stranom gdje uz, naravno, poštovanje svih normi treba da se jasno da do znanja ruskoj strani da njihovo rovarenje protiv Bosne i Hercegovine nije dobro došlo kao što ni rovarenje Mađarske protiv Bosne i Hercegovine nije dobro došlo, te da smo naravno za dijalog, za diplomatiju, ali po nekim fer uslovima, a ne na način na koji bi to željela Rusija da se mi priklonimo njihovima interesima i da isporučimo jedan dio Bosne i Hercegovine u njihove ruke.
Bez reakcija nadležnih državnih institucija prošlo je otvaranje centra za obuku protiv terorizma MUP-a Mađarske u Zalužanima pokraj Banje Luke. Stručnjaci za sigurnost upozoravaju na opasnost od protuobavještajnih djelatnosti. Kakav je vaš stav kada je u pitanju prisustvo specijalnih policijskih jedinica druge države na teritoriji Bosne i Hercegovine?
– Ukoliko se vratimo na neke historijske procese s kraja 19. stoljeća ili period na početku 20. stoljeća, znamo da su različiti konzulati koji su postojali na teritoriji Bosne i Hercegovine ili razna predstavništa, u stvari bili plodonosno tlo za prikupljanje obavještajnih informacija, tako je bilo prije stotinu godina, tako je i sada. Naravno da mađarski centar koji je osnovan u Banjaluci predstavlja jednu opasnost za Bosnu i Hercegovinu u trenutku, sve dok je Mađarska na ovom kursu koji propagira Orban, koji je pod utjecajem jednog radikalno-kršćanskog ekstremizma i sve dok je tako Mađarsku treba posmatrati veoma oprezno i ne možemo u takvoj Mađarskoj vidjeti prijatelja.
Međutim, ono što se događa trenutno u Mađarskoj jeste jedna predizborna kampanja gdje mađarski opozicionar, nekadašnji član Fidesza, Peter Magyar, ozbiljno prijeti da ugrozi Viktora Orbana nakon dugo godina.
I u ovom kontekstu bitno je, što se tiče mađarske strane, da naša prodržavna politika i u ovakvoj vlasti, i u opoziciji, treba da uspostavlja određene kontakte sa opozicionarima unutar Mađarske. Jer evo sada na ekonomskom forumu u Davosu, ako se ne varam, Plenković i još neki političari su imali kontakte sa liderom opozicije Mađarske. S druge strane, bosansko-hercegovački predstavnici se nisu susreli s njim, a mislim da bi dobro bilo da pokušamo, ukoliko se dođe do nekog prevrata u Mađarskoj, da pokušamo da se etabliramo kao mađarski partneri, jer sasvim sigurno je da Peter Magyar, koji poprilično djeluje oštro prema Orbanu i njegovoj politici i koji nastoji napraviti jedan ozbiljan vanjsko-politički zaokret, pogotovo je to bilo jasno nakon njegovog govora tokom ljeta u mađarskom Székesfehervaru, gdje je istakao da će on zagovarati proevropsku politiku, da neće raditi ono što radi Orban.
Tu je naša, da kažem, šansa da, ne samo u mađarskom slučaju, nego svugdje gdje trenutno imamo jedan neravnopravan tretman u kontekstu nekih međunarodnih i geopolitičkih igrača, da pokušamo sa opozicionim stranama praviti određene kontakte zbog potencijalnih saveza. I to posebno je sada bitno u Mađarskoj, jer u aprilu su već izbori i trebamo spremno dočekati eventualnu promjenu vlasti u Mađarskoj, koja bi sasvim sigurno bila pogodna za nas, ali ako to dobro iskoristimo.
(slobodnabosna.ba/politika.ba)