Uprkos silnom novcu koji se slijeva u državnu kasu, ne prestaje kuknjava čelnika izršne vlasti na svim razinama kako nedostaje novca u budžetu,
Nakon što je Uprava za indirektno oporezivanje objavila podatak o rekordnih prihodima u protekloj godini, to je danas učinila i Poreska uprava Federacije BiH pohvalivši se također rekornim prihodima od blizu 8 milijardi KM.
Kada se zbroje indirektni i direktni porezi na državnoj razioni i u oba entiteta, dolazimo o podatka da je u protekloj godini bh. birokratija raspolagala golemom sumom od oko 23,5 milijardi KM (indirektni porezi 11,5 milijardi KM, direktni porezi FBiH 8, direktni porezi RS 4 milijarde KM).
Važno je znati da se zdravstvo i penzije finansiraju iz posebnih doprinosa a ne iz navedenih 23,5 milijardi KM.
Također treba znati da se izgradnja autocesta u oba entiteta ne finansira iz budžeta nego iz kredita međunarodnih bankarskih institucija, koje će vraćati korisnici autocesta.
Dakle, birokratiji BiH na svim razinama vlasti, na raspolaganju stoji pozamašan iznos od 23,5 milijardi KM, odakle se (su)finanira obrazovanje, kultura, sport, policija, vojska i glomazna administracija s desetinama agencija i direkcija.
Uprkos silnom novcu koji se slijeva u državnu kasu, ne prestaje kuknjava čelnika izršne vlasti na svim razinama kako nedostaje novca u budžetu, pa svako malo emitiraju hartije od vrijednosti, obveznice i trezorske zapise, putem kojih dva entiteta godišnje prikupe više od 2 milijarde KM.
Odluka čelnika izvršne vlasti Federacije BiH, Nermina Nikšića, da sav teret povećanja minimalne plaće prebaci na poslodavce a da se pri tome federalni budžet ne odrekne ni jedne marke, doslovno je zazbjesnila poslovnu zajednicu u okviru koje, više od 80 posto firmi, jedva drži glavu iznad vode.
Minimilac svakako treba povećati ali podjednako na teret državnog budžeta i poslovne zajednice. Navodnu brigu za radnike, Nikšić mora dokazati tako što će smanjiti fiskalna i parafilskalne opterećena, po kojim je BiH apsolutni rekorder u široj regiji.
