U organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u ponedjeljak će biti organiziran okrugli sto povodom 40 godina naučno-istraživačkog rada i 80 godina života akademika Mirka Pejanovića, istaknutog naučnika i univerzitetskog profesora čiji je rad značajno obilježio razvoj političkih nauka u BiH, posebno u oblastima lokalne samouprave, javne uprave, evropskih integracija i participacije građana. Pripremljen je i Zbornik radova, pod uredništvom Ivana Cvitkovića, u kojem su štampani autorski referati naučnih istraživača u BiH, regiona i Evrope posvećeni naučno-istraživačkom radu akademika Pejanovića. Nekadašnji član Predsjedništva BiH, danas potpredsjednik ANUBiH, dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Za „Avaz“ govori o ovom događaju, ali i najaktuelnijim temama u BiH.
Pejanović je posebnu energiju usmjerio u zasnivanje teorijskih osnova lokalne samouprave u BiH, osnivanje Centra za istraživanje lokalne i regionalne samouprave u BiH i oblikovanje nekoliko praktičnih modela primjene teorije u praksi.
– Izdvajaju se oblikovanje ideje gradova, organizacije lokalne samouprave u gradovima, te model neposrednog izbora načelnika i gradonačelnika, što je kao ekspertiza zatraženo od tadašnjeg OHR-a. To je primijenjeno i od tada lokalna vlast ima stabilnost u funkcionisanju – kaže Pejanović.
Pritisci za rušenje BiH
Komentirajući situaciju u BiH danas, Pejanović kaže da je stranački sistem, zasnovan na etničkoj osnovi, doveo do historijske nemoći u stvaranju konsenzusa u vezi s daljnjim razvojem države BiH.
– To pitanje ostaje otvoreno, da se pronađu putevi i rješenja da politički pluralizam u BiH dobije neki drugi okvir. On sada egzistira u blokadama, jer moć imaju samo političke stranke. Te blokade otklanja OHR, ali pitanje je šta kad toga ne bude – kaže Pejanović.
Dodaje da je u svakoj izbornoj godini BiH bila u zastoju ili blokadi, a ove godine ima oboje.
Sve češće se spominje odlazak aktuelnog visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), na čiju poziciju bi trebao doći novi, iz Velike Britanije ili Italije, a od ranije se spekulira i o preseljenju ili čak gašenju OHR-a. Pejanović podsjeća na međunarodnu konferenciju ANUBiH u novembru prošle godine, s koje je upućena preporuka da integracije BiH u EU pretpostavljaju nastavak angažmana OHR-a.
– Ima pritisaka, a to rade oni koji bi da uruše BiH, da nam visoki predstavnik nije potreban, ali svi istraživači su kazali da su Ustavni sud i OHR dvije najvažnije institucije u provedbi Dejtonskog sporazuma. Visoki predstavnik je zaustavio urušavanje nadležnosti institucija države svojom odlukom da nosilac takvih aktivnosti bude sudski sankcionisan, a da odluke NSRS budu ukinute. Nauka zagovara ostanak OHR-a i naša ukupna kretanja, posebno u kontekstu geopolitičkih kretanja, su takva da nam je angažovanje međunarodne zajednice jednako važno kao i ranije. Koja će zemlja dati najuspješnijeg kandidata ostaje da se vidi, ali sigurno je da OHR ostaje i dalje – dodaje Pejanović.
Prestiž SAD
I rasprave o OHR-u ponovo se rasplamsavaju u periodu kada su sve oči i nade usmjerene ka Vašingtonu i novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump). Očekivanja su različita, od nastavka principijelne podrške Dejtonskom sporazumu i suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH do potpunog zaokreta, ali naš sagovornik ne očekuje bitnije promjene dosadašnjeg stava velesile, ključne za stabilnost na Zapadnom Balkanu.
– SAD su svoj prestiž uložile u BiH, pripremom i donošenjem Dejtonskog sporazuma. Uzmimo da je investicija u Južnu plinsku interkonekciju primjer interesovanja i angažovanja SAD i na polju privrednog razvoja i sigurnosti u oblasti energetike. Dakle, s naše strane treba da uslijedi jedan krajnje brižan i pozitivan odnos prema administraciji SAD. SAD stalno ponavljaju da su zainteresovane za stabilnost BiH i njenu integraciju u EU, a mi moramo imati mnogo diplomatskih vještina da se ne bavimo negativnim trendovima američke politike u drugim dijelovima svijeta – naglašava akademik Pejanović.
Opasne poruke ponovo su odaslane iz Beograda, nakon sastanka Dodika i delegacije RS s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Saradnju Hrvatske, Kosova i Albanije na odbrambenom planu učesnici vide kao prijetnju Srbiji, RS i srpskom narodu.
– To je traženje razloga za nepovjerenje i sukobljavanja. Nema tu nikakvih opasnosti. I Srbija, a pogotovo BiH imaju saradnju s NATO-om, a ovo udruživanje Kosova, Albanije i Hrvatske ne znači nikakvu opasnost. Svi ćemo mi, prije ili kasnije, a mi bismo trebali i ubrzati, biti u istom kolu, u NATO savezu, kao okviru za mir na Balkanu i u Evropi – poručuje Pejanović.
Integracije u EU i NATO smatra historijskim projektom i vjeruje u uspjeh, bez obzira na trenutne blokade. Tvrdi da je 75 posto građana, koji žele članstvo u EU, pokretačka snaga koja će dovesti do novih političkih snaga i stranačkih saveza, a uz pomoć OHR-a i nove, široke koalicije da BiH postane evropska, pravna država, uz obavezu da praksa da govorimo o integracijama a rušimo državu mora biti presječena.
Djelovanje na više polja
Četiri decenije rada mogu se podijeliti u dvije oblasti – teorijsko, politološko i empirijsko istraživanje lokalne samouprave, te historijski, politički i kulturni razvoj državnosti BiH u 20. i 21. stoljeću. Pored izuzetno važne uloge u sastavu Predsjedništva BiH tokom rata, desetina knjiga i radova koje je objavio, generacija studenata kojima je predavao, Pejanović je posebno sretan što je među njima, pod njegovim mentorstvom, stasalo i 12 doktora nauka.
(politika.ba)