Odluka dolazi nakon povećanja od četvrtine procentnog poena na prethodnoj sjednici 11. juna, kada je banka pokušala ublažiti pritisak na potrošačke cijene izazvan rastom cijena nafte usljed američko-iranskog rata i prekida isporuka kroz Hormuški moreuz.
Analitičari ocjenjuju da je ECB sada napravio pauzu kako bi prikupio više informacija, jer su cijene nafte prvo pale nakon najave primirja, a zatim ponovo porasle kada je dogovor propao i borbe nastavljene. Dio ekonomista kao mogući termin novog povećanja kamata navodi sjednicu 10. septembra.
Banka je u saopćenju poručila:
“Neizvjesnost ostaje visoka i puni inflatorni utjecaj energetskog šoka još se nije ispoljio. Upravni savjet današnjom odlukom i dalje dobro pozicioniran da se nosi s neizvjesnošću izazvanom sukobom.”
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde ranije je rekla da će se odluke donositi od sastanka do sastanka, na osnovu pristiglih podataka, bez unaprijed zadane putanje za kamatne stope. Povećanje kamata poskupljuje kredite za kupovinu stanova i ulaganja u privredu, čime se hladi potražnja i smanjuje pritisak na rast cijena.
Inflacija u eurozoni u junu je iznosila 2,8 posto na godišnjem nivou, nakon 3,2 posto u maju. Referentna nafta Brent porasla je na 98 dolara, nakon što je američki predsjednik Donald Trump 8. jula objavio da je memorandum o razumijevanju o prekidu vatre i budućim razgovorima “gotov”, dok je dodatni rast podstakao napad jemenskih Huta, koje podržava Iran, na dva saudijska tankera kod moreuza Bab al-Mandeb.
(politika.ba)