U debati su učestvovali bivši generali, diplomate, ministri i parlamentarci koji su upozorili na rastuće prijetnje stabilnosti zemlje, jačanje ruskog utjecaja i secesionističke tendencije u Republici Srpskoj.
Debatu je otvorila baronesa Arminka Helić, koja je poručila da se Bosna i Hercegovina danas nalazi na prekretnici.
“Više od 30 godina Dejtonski mirovni sporazum održavao je mir u BiH. To je bilo moguće zato što se oslanjao na snažne domaće institucije i široki međunarodni konsenzus da ih treba braniti. Danas se te pretpostavke više ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Bosna i Hercegovina suočava se s najtežom političkom krizom od 1995. godine. Ono što je počelo kao pitanje ustavnih nadležnosti postalo je pitanje suvereniteta države”, upozorila je Helić.
Govoreći o političkim procesima u RS-u, ona je bila još direktnija.
“Uz podršku Kremlja, rukovodstvo RS-a krenulo je u projekt razgradnje državnih institucija i podrivanja teritorijalnog integriteta zemlje. Ambicija koja se sve otvorenije iznosi jeste raspad države i ostvarenje projekta ‘Velike Srbije’, kao što je bio slučaj 1992. godine. To ne bi uništilo samo jednu državu, nego bi destabiliziralo cijelo susjedstvo i moglo ugroziti širu evropsku sigurnost”, dodala je Helić.
Posebno je upozorila na nedavni neuspjeh Vijeća za implementaciju mira (PIC) da postigne dogovor o nasljedniku visokog predstavnika.
“U trenutku najvećeg izazova za BiH u jednoj generaciji, države koje su odgovorne za očuvanje mira javno su pokazale da se ne mogu usaglasiti o budućem rukovodstvu najvažnije međunarodne institucije u zemlji. To je ozbiljan signal slabljenja međunarodnog jedinstva”, navela je tokom uvodnih riječi.
Bivši generalni sekretar NATO-a George Robertson upozorio je da Evropa ne smije skrenuti pogled sa Zapadnog Balkana.
“Moramo ostati angažirani, zainteresirani i uključeni u cijeli region Zapadnog Balkana. Već smo vidjeli kako ono što se događa na Balkanu može vrlo lako da se prelije na ostatak kontinenta i preraste u mnogo širu katastrofu. Moramo biti čvrsti i odlučni prema problemima koje stvaraju lideri Republike Srpske i oni u Beogradu koji ohrabruju njihovu destruktivnu politiku”, rekao je Robertson.
On je upozorio da se greške iz prošlosti ne smiju ponoviti.
“Zapadni Balkan ne smije postati igralište za zlonamjerne unutrašnje i vanjske aktere, kao što je prečesto bio u prošlosti, na štetu svih nas”, dodao je bivši generalni sekretar NATO-a.
Sličnu poruku poslao je i bivši britanski izaslanik za Zapadni Balkan Stuart Peach, koji je tokom mandata više od stotinu puta posjetio region.
“Možemo biti iskreni prema sebi i priznati da vjerovatno niko nije očekivao da će Dejtonski sporazum i trideset godina kasnije praktično upravljati jednom državom. Ali on je i dalje tu i moramo ga zaštititi. Kada stojite ili sjedite u Sarajevu, osjećate ruku historije. Znate šta se tamo dogodilo. Mnogi britanski vojnici izgubili su živote kako bi se postigao mir i njihovu žrtvu ne smijemo zaboraviti”, rekao je.
Peach je upozorio da etničke napetosti nisu nestale.
“Etničke tenzije koje sam vidio tokom svog mandata vrlo su stvarne. Podstiču ih moderne tehnologije i društvene mreže, ali i stare podjele koje nikada nisu potpuno nestale. Postoji stvaran rizik da se nestabilnost prelije izvan granica Bosne i Hercegovine”, istakao je Peach.
Govoreći o ulozi Moskve, bivši izaslanik nije skrivao zabrinutost.
“Ruski utjecaj je jeftin. Rusiji nije teško uspostaviti svoj utjecaj, posebno u i oko Banje Luke. Moskva ne propušta nijednu priliku da iskoristi postojeće podjele. Postoje brojni mitovi o slavenskom bratstvu i zajedničkom identitetu koji se veoma vješto koriste za političke ciljeve”, naveo je.
Posebno emotivan dio njegovog govora odnosio se na masovni odlazak mladih iz zemlje.
“Previše mladih i talentiranih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu zbog poteza vlastitih političara. Mnogi od njih rekli su mi da ne planiraju povratak. Oni grade nove živote širom Evrope i to trajno slabi bosanskohercegovačko društvo”, rekao je Peach.
Jedan od najupečatljivijih govora održao je bivši načelnik britanskog Generalštaba, lord Jock Stirrup, koji je političku situaciju u BiH pojasnio na zanimljiv način.
“Ako ste ikada vidjeli balerinu kako stoji na vrhovima prstiju, znate da bez pomoći može zadržati taj položaj samo nekoliko sekundi. Previše je nestabilan. Da bi opstala, potrebna joj je podrška drugih. To je savršena analogija za političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Bez vanjske podrške ona će se urušiti. To moramo razumjeti”, istakao je u svom govoru.
Stirrup smatra da su ključni destabilizirajući faktori secesionističke težnje i ruski utjecaj.
“Postoje dva glavna problema. Prvi su centrifugalne sile između entiteta, posebno one koje dolaze iz RS-a i Srbije. Drugi je njihovo iskorištavanje od zlonamjernih vanjskih aktera, prije svega Rusije. Ovo nije samo pitanje očuvanja Dejtona. Ovo je važan dio našeg odgovora na pokušaje Rusije da ugrozi sigurnost Evrope”, rekao je.
Njegovo upozorenje bilo je među najoštrijima tokom cijele debate.
“Slabljenje naše posvećenosti ili gubitak pažnje mogli bi imati kobne posljedice. Alternativa je povratak haosa i krvoprolića na Balkanu, povratak etničkog čišćenja i političkih potresa koji bi neminovno ugrozili i evropsku sigurnost”, rekao je Stirrup.
Baronesa Joyce Anelay podsjetila je na trajne posljedice rata i položaj žrtava seksualnog nasilja.
“Iako je rat završen prije gotovo 30 godina, njegove posljedice i dalje duboko pogađaju ljude koji su pretrpjeli najgore oblike nasilja. Žene su grupno silovane, neke su bile prisiljene gledati silovanje vlastitih kćeri. Mnoge su kasnije bile odbačene od porodica. Danas i dalje nose fizičke i psihičke posljedice tih zločina. Imala sam privilegiju upoznati mnoge od njih. Nikada ih neću zaboraviti”, rekla je Anelay.
Lord Christopher Soames fokusirao se na sigurnosni aspekt krize i potrebu jasnije uloge NATO-a.
“Moramo jednom zauvijek ukloniti svaku sumnju o tome šta bi se dogodilo u slučaju ozbiljnog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Potrebna nam je vjerodostojna NATO garancija suvereniteta Bosne i Hercegovine kako bi se konačno ugasila ideja da se granice mogu mijenjati silom”, naveo je u svom obraćanju.
Baronesa Neena Gill ocijenila je da zemlja prolazi kroz najteži politički period od kraja rata.
“Svjedočimo aktivnim prijetnjama teritorijalnom integritetu države, namjernoj institucionalnoj paralizi i stvarnoj opasnosti od obnove sukoba. Kriza je dodatno pogoršana podijeljenom politikom Zapada. Dok su saveznici podijeljeni oko imenovanja novog visokog predstavnika, Rusija i Kina šire svoj utjecaj u regionu”, rekla je Gill.
Imala je i upečatljivu posljednju poruku u svom obraćanju.
“Granice se ne smiju mijenjati. Potrebna nam je vjerodostojna NATO garancija i snažniji EUFOR. Velika Britanija mora predvoditi euroatlantski odgovor”, istakla je Gill.
Gotovo svi učesnici debate složili su se da BiH predstavlja najveći test kolektivne evropske sigurnosti. Kako su upozorili učesnici debate, mir više ne može biti uziman zdravo za gotovo, a svaki pokušaj podrivanja državnih institucija ili promjene granica mogao bi imati posljedice daleko izvan granica same BiH.
(politika.ba)