“Sljedeće sedmice, Upravni odbor PIC-a će se sastati kako bi razmotrio budućnost OHR-a i eventualno imenovao novog visokog predstavnika. Ključna pitanja koja države članice PIC-a moraju sebi postaviti dok donose ove odluke su: ‘Prvo, koji je njihov osnovni strateški interes u BiH? Drugo, može li OHR s bonskim ovlastima unaprijediti taj interes? Treće, ako je tako, ko je najpogodniji za funkciju visokog predstavnika'”, naveo je.
Murphy naglašava da su Sjedinjene Američke Države (SAD) trideset godina identificirale teritorijalni integritet BiH kao svoj osnovni strateški interes u BiH.
Murphy je otvoreno spomenuo Milorada Dodika kao čovjeka koji dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH.
Međutim, iako ga nije direktno imenovao, Murphy se osvrnuo i na izjave Harisa Zahiragića (SDA) koji je u podcastu Balkan Rules govorio o mogućnosti razgovora o “mega-kantonu”. Zahiragić je kasnije izjavio da je bio ironičan po tom pitanju.
Murphy je u svom tekstu naveo da je “vodeći bošnjački etnonacionalista predložio stvaranje mega-kantona unutar Federacije BiH”.
“To je odražavalo ne samo vrijednosti Sjedinjenih Američkih Država, već i njihove teške sigurnosne interese. To je zato što su, opet 30 godina, SAD razumjele da izazovi teritorijalnom integritetu BiH rizikuju nasilje unutar BiH i Zapadnog Balkana. Signali koji dolaze od sadašnje administracije sugeriraju da je ovoj tridesetogodišnjoj dvopartijskoj politici došao kraj. Umjesto toga, administracija je prihvatila ‘lokalno vlasništvo’ zajedno s gospodinom Dodikom – čovjekom koji je u posljednjih nekoliko dana sugerirao da RS treba svoje vlastite oružane snage, doveo u pitanje teritorijalni integritet BiH i naglasio da mu je cilj raspad BiH. Odvojeno, pozivi na stvaranje trećeg entiteta su u porastu, a vodeći bošnjački etnonacionalista predložio je stvaranje mega-kantona unutar Federacije (uzgred budi rečeno, ovo zvuči užasno kao podrška trećem entitetu)”, naglasio je.
Istakao je da je to ključni kontekst za diskusije PIC-a sljedeće sedmice.
Murphy u svom tekstu spominje i dvojicu lidera stranaka u BiH, no nije ih imenovao.
“Za sve ostale za stolom PIC-a, čini se da nema nikakve dvosmislenosti u njihovoj podršci teritorijalnom integritetu BiH. Uprkos tome, možda postoji određena pogrešna vjera u moć pristupanja EU da pokrene proces reformi koji prevazilaze unutrašnje političke probleme BiH i stabilizuje je dugoročno. Po mom mišljenju, dokazi za ovu vjeru su ograničeni. Bez obzira na to, trenutno u BiH jedan etnonacionalistički lider prijeti da će odustati od procesa pristupanja EU ako se ne dogodi pod njegovim uslovima, dok drugi pruža prvom de facto političku podršku, opovrgavajući tvrdnje da on i njegova stranka 100 posto prihvataju EU. U ovom okruženju, može biti rizično uložiti sve svoje žetone u proces pristupanja EU kao najbolje sredstvo zaštite teritorijalnog integriteta BiH”, naveo je.
Murphy je dodao da se OHR ne bavi “izgradnjom nacije” ili konstruiranjem nečijeg ideala “građanske države” na štetu konstitutivnih naroda BiH.
“Radi se o implementaciji i odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma. Između ostalog, to znači zaštitu BiH i njenih institucija, uključujući i one o kojima su se dogovorile poslijeratne vlade, od pokušaja njihovog potkopavanja. OHR to ne može učiniti s povučenim visokim predstavnikom kojem nedostaje podrška PIC-a da koristi svoje bonske ovlasti kada je to potrebno. Ako je procjena PIC-a da to više nije potrebno ili poželjno, onda OHR više nije potreban. U tom slučaju, zemlje za stolom PIC-a morat će smisliti neku drugu kredibilnu strategiju za zaštitu BiH od onih koji je žele uništiti”, zaključio je.
(politika.ba)