Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda u utrku ulaze aktuelni član Denis Bećirović, kandidat SDA Bakir Izetbegović, kandidat Stranke za BiH Semir Efendić, koji je i načelnik Općine Novi Grad te Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća.
Druga pozicija koja se bira s teritorije FBiH, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, pripast će jednom od troje kandidata: Darijani Filipović iz HDZ-a, Slavenu Kovačeviću kao nezavisnom kandidatu kojeg podržava Demokratska fronta (DF) ili Zdenku Lučiću, koji ima podršku “Petorke”, odnosno HDZ-a 1990, Hrvatske republikanske stranke (HRS), Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) i Hrvatske seljačke stranke (HSS).
Ponovo borba Izetbegovića i Bećirovića, Efendić kao “nepoznata” u jednačini
U bitku za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda ponovo ulaze dva kandidata koja su i prije četiri godine dobili najviše glasova.
Bećirović je na Općim izborima 2022. godine osvojio 330.238 glasova i mandat koji mu uskoro završava. S druge strane, Izetbegović je osvojio 214.412 glasova i nije se uspio vratiti u Predsjedništvo, gdje je bio od 2010. do 2018. godine.
Prije četiri godine je kandidat za ovu poziciju bio i Mirsad Hadžikadić, koji je osvojio 30.968 glasova. On se, izvjesno, neće ponovo kandidovati za ovo mjesto.
Efendić, s druge strane, nije do sada učestvovao na izborima koji su uključivali državni nivo, a stranka koju vodi je na prethodnim izborima dala podršku Željku Komšiću (DF), kandidatu iz reda hrvatskog naroda.
Kada pogledamo rezultate po strankama iz kojih dolaze ovi kandidati, možemo vidjeti da je SDA, kao jedna stranka, imala najbolji rezultat prije četiri godine.
SDA je na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, koji se također provode na teritoriji cijele FBiH, 2022. godine imala 243.415 glasova, a kada se pogleda broj glasača Bakira Izetbegovića, jasno je da je nešto manje od 30.000 osoba glasalo za SDA, ali ne i za njenog predsjednika.
Što se tiče Bećirovića, on dolazi formalno iz SDP-a, ali je imao podršku ukupno 11 stranaka na prošlim izborima. Sada ima podršku 14 stranaka. Njegova stranka je na izborima za Predstavnički dom PS BiH prije četiri godine imala 129.500 glasova.
Međutim, druge stranke koje su ga podržale (NiP, Naša stranka, NES, ZNG, BPS, PDA, POMAK, SBB, BHI-KF i SPU) su značajno doprinijele njegovoj pobjedi.
Ove stranke su ukupno osvojile 232.881 glasova, što je, zajedno sa SDP-ovim rezultatom, značilo da su stranke koje su podržale Bećirovića osvojile 362.381 glasova, odnosno 32.000 više nego što je glasalo za zajedničkog kandidata.
Stranka za BiH, koja će sada imati svog kandidata, na prethodnim Općim izborima je za članove Predstavničkog doma PS BiH imala ukupno 26.480 glasova, a u Predsjedništvu BiH nije imala kandidata.
Šuhret Fazlić također nije izlazio na izbore kao kandidat na državnom nivou, kao ni njegova stranka POMAK, koja do sada nije imala kandidata za Predsjedništvo BiH.
Bitka za Predsjedništvo BiH bez Komšića
Što se tiče utrke za drugog člana Predsjedništva BiH koji se bira na teritoriji Federacije BiH, ove godine kandidat neće biti pobjednik prethodnih izbora Željko Komšić.
On je na prethodnim izborima osvojio 227.540 glasova, dok je njegov DF osvojio 101.715 glasova na državnom nivou. Dakle, veliki broj glasova je Komšić dobio od birača koji su povjerenje dali drugim strankama na državnom nivou.
Što se tiče njegove protukandidatkinje Borjane Krišto, ona je osvojila 180.255 glasova, dok je njena stranka HDZ osvojila 137.340 glasova za Predstavnički dom BiH.
U tom kontekstu treba reći da su Krišto i Komšić bili jedini kandidati iz reda hrvatskog naroda, dok će ove godine i opozicione stranke s hrvatskim predznakom imati svog kandidata.
Kandidatkinja HDZ-a je ove godine Darijana Filipović, koja do sada nije izlazila na izbore za Predsjedništvo BiH, a kao kandidatkinja za Parlamentarnu skupštinu BiH je 2022. godine dobila 24.653 glasova.
Formalno nezavisni kandidat, ali uz podršku DF-a, Slaven Kovačević također nije izlazio na izbore koji obuhvataju državni nivo, ali ni na nivou Federacije BiH. On je ranije bio općinski i gradski vijećnik u Sarajevu.
Kandidat “Petorke” Zdenko Lučić ranije nije učestvovao u izbornim utrkama, a stranke koje su ga podržale su na Općim izborima 2022. godine na nivou Predstavničkog doma PS BiH osvojile 36.477 glasova.
Ovdje treba uzeti u obzir da su neke stranke koje podržavaju Lučića na prethodnim izborima bile u predizbornoj koaliciji s HDZ-om, a da je HNP dobio 5.351 glasova na nivou FBiH, odnosno za Predstavnički dom Federalnog parlamenta.
Adnan Huskić: SDA je propustila šansu
Međutim, iako brojke iz 2022. godine daju dobru osnovu, situacija se značajno promijenila u prethodne četiri godine. Pri tome, kandidati Efendić, Kovačević i Lučić su nepoznanice u smislu svog izbornog potencijala i glasova koje bi mogli prikupiti.
Isto tako, veća ili manja izlaznost može značajno uticati na ishod, a glasovi za stranke, što sugerišu brojke za Izetbegovića i Bećirovića iz 2022. godine, ne moraju se nužno u potpunosti pripisati kandidatima koji dolaze iz tih stranaka ili grupa.
Politički analitičar Adnan Huskić je u izjavi za Klix.ba komentarisao nadolazeće izbore za članove Predsjedništva BiH, koji se biraju s teritorije FBiH.
Na početku je naveo da su dva ključna kandidata za člana iz reda bošnjačkog naroda Bećirović i Izetbegović.
“Mislim da je, barem kada je riječ o prethodnim godinama, Bećirović uradio posao koji je za većinu građana bio vidljiv. I sam je bio dosta prisutan u medijima. Mislim da je na taj način čak i kod onih koji su imali određenu skepsu zbog stranke iz koje dolazi, kao član SDP-a, uspio otkloniti brojne sumnje koje su postojale, posebno među biračima koji su tradicionalno bili naslonjeni na SDA ili na stranke koje se nalaze na drugoj strani političkog spektra”, rekao je Huskić.
Dalje je komentarisao kandidaturu Izetbegovića, kroz prizmu prethodnog mandata koji je SDA provela kao opozicija.
“Problem Izetbegovića je to što stranka kroz ovaj period, dok nije bila dio vlasti na državnom i entitetskom nivou, čini mi se, nije iskoristila priliku da se iznutra obnovi. To mislim prvenstveno ako pogledate rezultate pojedinih kandidata SDA na lokalnim izborima prije dvije godine. Vidjet ćete da se radilo uglavnom o mlađim kandidatima. Dakle, mislim da je SDA, nažalost, propustila priliku da za ovu godinu, tokom koje nisu bili dio vlasti na državnom nivou, iznjedri kandidata koji bi predstavljao nešto novo, odnosno novo lice SDA”, rekao je ovaj politički analitičar.
Navodi i da je Izetbegović bio logičan kandidat kao predsjednik stranke, ali i da SDA nije uspjela nekog drugog kandidata za kratko vrijeme predstaviti javnosti.
“Čak i ako govorimo o automatskom glasanju po principu ‘glasam za SDA pa automatski glasam i za njihovog kandidata’, vidjeli smo na prošlim izborima da se činilo kako je Izetbegović više bio teret SDA nego određena prednost. Mislim da je tu SDA napravila ključnu grešku”, dodao je.
Ipak, kako je rekao Huskić, još je rano govoriti o rezultatima jer tek treba da počne predizborna kampanja.
“Ne treba zaboraviti ni ljude, odnosno institucije koje u svakom slučaju pomažu, posebno vjerske institucije koje na neki način utiču na mobilizaciju svog biračkog tijela na jednu ili drugu stranu. Ali mislim da je tu, posebno ako uporedimo s izborima 2022. godine, propuštena velika šansa za SDA”, rekao je.
Za druge kandidate, odnosno konkretno Efendića, ističe da nisu ozbiljni u svojim namjerama da se kandiduju i da imaju svoju kalkulaciju koja će se pokazati tokom kampanje.
Također, govoreći o kandidaturi predsjednika SBiH-a, kaže da je teško pronaći njegovu nišu glasača van SDA.
“Postoje određeni animoziteti među kadrovima, kao i ljudi koji su razočarani, pa se onda odluče za Efendića. To možda mogu razumjeti. Međutim, ne mislim da je Efendić pokazao način da se pozicionira, barem kada je riječ o određenim konceptualnim politikama, bilo na jednu ili drugu stranu, kako bi mogao računati na šire biračko tijelo. Mislim da se naprosto radi o jednoj vrlo specifičnoj niši koja postoji oko njega. Smatram da je ta kandidatura više taktičkog nego strateškog karaktera, ali, kažem, pustimo da vidimo kako će se situacija dalje razvijati i u kojem pravcu će sve to otići”, rekao je Huskić.
O članu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda
Huskić je komentarisao i kandidature za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ponovo naglašavajući da postoje dvije ozbiljnije kandidature. Posebno je naglasio da će sigurno biti razlike između broja glasača za Komšića 2022. i za Kovačevića ove godine.
“To naprosto nije jednostavna matematička operacija. Smatram da on u tom smislu ima određeni veliki nedostatak i da neće moći računati na sve te glasove. Pogotovo, čini mi se, ukoliko se ozbiljno bude pristupilo kampanji za Izetbegovića. Dakle, ukoliko ovdje zaista bude postojao ozbiljan pokušaj da kandidat SDA ponovo dođe u Predsjedništvo, uz podršku raznih struktura i institucija koje često pomažu u takvim kampanjama”, rekao je Huskić.
Što se tiče kandidature Lučića, njegovu kandidaturu je nazvao kompromisnom, te naglasio da HDZ ipak nije uspio ujediniti stranke s hrvatskim predznakom iza svoje kandidatkinje.
“Prije svega, ne smatram da je kandidat Petorke unutar hrvatskog korpusa na neki način ozbiljan kandidat. Prije mi se čini da je riječ o kompromisnom kandidatu i pokušaju da se negdje desno od HDZ-a uzmu određeni glasovi, ako uzmete obzir to ko je Lučić i kakva je njegova politička biografija. S druge strane, imamo HDZ koji nije uspio animirati ostale stranke okupljene oko onoga što se obično naziva HNS da podrže kandidata HDZ-a”, rekao je Adnan Huskić.
(politika.ba)