Govoreći na otvaranju 8. samita Evropske političke zajednice u Erevanu, Zelenski je ustvrdio da Rusija više nije sposobna demonstrirati vojnu moć kao prethodnih godina, piše Index.hr.
“Rusija je najavila paradu 9. maja, ali na toj paradi neće biti vojne tehnike”, rekao je Zelenski.
“Ovo će biti prvi put u mnogo, mnogo godina da si ne mogu priuštiti prisustvo oružja na paradi.”
“A i ukrajinski dronovi bi mogli pogoditi tu paradu. To pokazuje da više nisu snažni kao prije”, dodao je.
Indikativno je da je rano jutros ukrajinski dron pogodio stambeni neboder u zapadnoj Moskvi, oštetivši stanove i rasuvši krhotine, prema izvještajima ruskih dužnosnika i medija.
Napad dronom na Moskvu
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je da nije bilo žrtava nakon što je dron udario u zgradu u blizini Mosfilmovske ulice oko 1 sat ujutro.
Na mjesto događaja upućene su hitne službe. Ruski kanali na Telegramu, uključujući Mash, izvijestili su da je udar pogodio stambeni kompleks u Mosfilmovskoj ulici. Udar je uništio zidove u tri sobe na 36. spratu, dok se dio fasade srušio na parkirani automobil. Krhotine i razbijeno staklo navodno su bili razasuti po cijelom području. Prema mediju Astra, zgrada se nalazi oko 6 kilometara od Kremlja.
Sobjanin je kasnije izjavio da je ruska protuzračna odbrana presrela dva dodatna drona koja su se kretala prema glavnom gradu, ne navodeći gdje su srušeni. Incident slijedi niz napada dronovima na Moskvu ranije u maju. Sobjanin je 3. maja izjavio da je osam dronova koji su ciljali grad presretnuto tokom dana, što je privremeno poremetilo rad aerodroma.
“Ljeto bi moglo biti odlučujuće”
Zelenski je tokom svog govora rekao da bi ovo ljeto moglo biti presudno u oblikovanju sljedećeg poteza Rusije u ratu.
“Ovo ljeto bit će trenutak kada će ruski predsjednik Vladimir Putin odlučiti šta dalje: proširiti ovaj rat ili krenuti prema diplomaciji. A mi ga moramo gurati prema diplomaciji”, rekao je Zelenski. Naglasio je da je kontinuirani pritisak na Rusiju i dalje ključan, posebno putem sankcija.
“Moramo nastaviti vršiti pritisak putem sankcija… upravo zato što te sankcije utiču na rusku naftu, industriju i banke. Moramo održati taj pritisak i gurati Rusiju prema diplomatskim rješenjima. Ideja o ukidanju sankcija je neprihvatljiva”, dodao je Zelenski.
Njegove izjave dolaze usred kontinuiranih ukrajinskih napada dronovima dugog dometa koji ciljaju rusku vojnu i energetsku infrastrukturu, a za koje Kijev tvrdi da su usmjereni na slabljenje ratnih sposobnosti Moskve.
Ukrajinska odbrambena proizvodnja i saradnja s Evropom
Zelenski je također rekao da je Ukrajina sposobna samostalno proizvoditi čitav niz odbrambenih sistema za vlastitu zaštitu, istovremeno pozivajući na dublju koordinaciju s evropskim partnerima u pogledu ofanzivnih i odbrambenih tehnologija.
Otkrio je da zemlja može proizvoditi potrebne alate za suzbijanje balističkih i raketnih prijetnji. Istovremeno, predložio je proširenje saradnje s Evropom, posebno u tehnologijama dronova, kao dio širih napora za jačanje kolektivne sigurnosti.
“Ukrajina može proizvesti sve kako bi se dalje samostalno branila, od balističkih napada, od projektila. Nudimo Evropi naše tehnologije dronova kako bismo ujedinili sve zemlje”, rekao je Zelenski.
Naglasio je da i Evropa mora poboljšati vlastitu zaštitu od prijetnji dronovima, upozorivši da će budući sigurnosni izazovi zahtijevati slojevite odbrambene sisteme u više domena. “Ova zaštita mora biti osigurana u zraku, na kopnu i na moru”, rekao je.
Smanjena parada i prijedlog o “primirju”
Zelenski je također upozorio da se saveznici moraju pripremiti za mogućnost da Rusija neće okončati rat, pozivajući na kontinuirani pritisak i strateško planiranje. “Moramo se usredotočiti na to šta ćemo učiniti ako Rusija ne okonča ovaj rat. Moramo nastaviti pritisak i treba nam mir”, rekao je Zelenski.
Naglasio je važnost diplomatije, ali je insistirao da Evropa mora igrati centralnu ulogu u svim budućim pregovorima s Moskvom. “I naravno, ovo je broj jedan – moramo pronaći funkcionalan diplomatski format, a Evropa bi trebala biti za stolom svih pregovora”, rekao je Zelenski.
Iako je spomenuo komunikaciju s Washingtonom, Zelenski je rekao da bi jedinstven evropski stav ojačao napore za angažiranje Rusije. “U kontaktu smo sa SAD-om, razumijemo njihovu viziju i poziciju, ali bilo bi dobro razviti jedan zajednički evropski glas za razgovor s Rusima”, dodao je.
Prošle sedmice, Zelenski je naložio ukrajinskim predstavnicima da zatraže pojašnjenje od tima američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s ruskim prijedlogom “primirja” oko 9. maja, propitujući je li ono namijenjeno samo osiguranju moskovske parade.
“Saznajmo o čemu se tačno radi: o nekoliko sati sigurnosti za paradu u Moskvi ili nečemu višem”, rekao je na društvenim mrežama. Ponovio je da je stav Ukrajine dugoročni prekid vatre koji bi osigurao stvarnu sigurnost za civile i održiv mir.
Prijedlog za privremeni prekid borbi tokom ruskih proslava Dana pobjede navodno je uslijedio nakon 90-minutnog telefonskog razgovora između Putina i Trumpa.
U međuvremenu, očekuje se da će ruska parada 9. maja na Crvenom trgu biti značajno smanjena. Izvještaji navode da tenkovi, raketni sistemi ili artiljerija neće biti prikazani prvi put od 2008. godine. Rusko ministarstvo odbrane to je pripisalo “trenutnoj operativnoj situaciji”, iako analitičari promjenu povezuju s nedostatkom opreme i sigurnosnim brigama usred ukrajinskih napada.
Kratko primirje, ako se dogovori, moglo bi smanjiti rizik od napada dronovima na Moskvu tokom jednog od najsimboličnijih događaja Kremlja.
Analitičari kažu da se čini da je vrijeme Putinovog prijedloga politički motivirano, s ciljem predstavljanja Rusije kao otvorene za pregovore, uz istovremeno vršenje pritiska na Kijev. Ako Ukrajina odbije kratko primirje, Moskva bi to mogla pokušati prikazati kao nespremnost za postizanje mira u očima međunarodne javnosti. Dan pobjede ostaje najvažniji državni praznik Rusije, pri čemu Kremlj sve više povezuje rat u Ukrajini s narativima Drugog svjetskog rata o porazu “nacizma”, dok tradicionalno organizira velike vojne parade na Crvenom trgu.
Fico i Lukašenko među čelnicima koji se očekuju u Moskvi
Prema ruskom mediju The Insider, na ruskoj paradi povodom Dana pobjede 9. maja u Moskvi očekuje se sedam stranih čelnika. Publikacija je izvijestila da su bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev i kirgistanski predsjednik Sadir Žaparov potvrdili svoje učešće nakon poziva iz Kremlja. Također se očekuje i prisustvo čelnika nepriznatih teritorija Abhazije i Južne Osetije – Badre Gunbe i Alana Gaglojeva.
Milorad Dodik, čelnik vladajuće stranke u Republici Srpskoj, također je najavio planove za posjet Moskvi. Očekuje se i dolazak slovačkog premijera Roberta Fica, čiji je posjet potvrdio pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov 29. aprila.
Ruski mediji izvijestili su da bi Fico mogao putovati kopnom nakon što su baltičke države zatvorile svoj zračni prostor za njegov avion. Prema slovačkim izjavama koje citiraju ruski mediji, Fico ne planira učestvovati u samoj vojnoj paradi, već namjerava položiti cvijeće na Grob neznanog vojnika u počast sovjetskim vojnicima koji su se borili u Drugom svjetskom ratu.
Ranije tvrdnje ruske propagande sugerirale su da će događaju prisustvovati do 20 stranih čelnika, ali glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov to je demantirao, rekavši da nije upoznat s takvom brojkom ili formalnim popisom. Prošlogodišnjoj paradi u Moskvi prisustvovali su čelnici iz 27 zemalja, uključujući Kinu, Srbiju, Brazil, Kubu, Armeniju, Egipat, Vijetnam, Etiopiju i djelomično priznatu Palestinu, zajedno s nekoliko drugih partnera i delegacija.
(politika.ba)