Jasminko Halilović govori kako ova ustanova niže uspjehe na međunarodnom planu, dok istovremeno za nju vlasti u BiH nemaju sluha.
Za tri godine djelovanja i postojanja, Muzej ratnog djetinjstva prerastao je nacionalne okvire Bosne i Hercegovine i dobio nekoliko međunarodnih nagrada i priznanja. Jasminko Halilović, osnivač i direktor ovog muzeja, prvi je Bosanac i Hercegovac koji je uvršten na Forbesovu listu najutjecajnijih ljudi na svijetu mlađih od 30 godina. Osim toga, Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je prestižne nagrade Vijeća Evrope, prošle je godine bio domaćin konferencije Evropski muzej godine, a nedugo nakon toga proglašen je najboljim slavenskim muzejem.
O aktivnostima i radu ovog muzeja, njegovom putu ka uspjehu, širenju ove jedinstvene priče na međunarodnoj kulturnoj sceni, ali i nedostatku podrške u Bosni i Hercegovini za Al Jazeeru je govorio osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović.
Jedinstvena priča o Muzeju ratnog djetinjstva sada oficijelno postaje i međunarodna. Najavili ste otvaranje ureda u Kijevu, prvog van Bosne i Hercegovine. Možete li nam ispričati kako je došlo do ovoga i otkriti nešto više o izložbi koju u Ukrajini pripremate za kraj 2020. godine?
– Muzej ratnog djetinjstva već dugo ima međunarodne saradnje, pa i svoje projekte u drugim zemljama, ali ovo jeste prvi put da zvanično otvaramo svoj ured van Bosne i Hercegovine, što nas i na papiru čini međunarodnom organizacijom. Ovaj ured koordinirat će naš već postojeći istraživačko-dokumentacioni projekt u Ukrajini, ali također, i buduće izlagačke i edukativne aktivnosti. Izložba koju planiramo održati u Kijevu krajem ove godine predstavit će po prvi put našu ukrajinsku kolekciju, odnosno materijale koji govore o iskustvima djece čija je djetinjstva obilježio rat u Istočnoj Ukrajini. Za narednu godinu planiramo s tom izložbom obići desetak gradova u različitim dijelovima Ukrajine. S partnerima razgovaramo i o mogućnostima otvaranja stalne postavke u Kijevu, ali takvu odluku još uvijek nismo donijeli. Ona će zavisiti ponajprije od reakcija ukrajinske javnosti na naše aktivnosti.
